Umjetnička djela cenzurirana, uklonjena iz muzeja, prijavljena. U Barceloni se otvara novi muzej sa zabranjenom umjetnošću. A tu su i djela Gustavea Klimta, Ai Wei Weija i Banksyja
Zove se Museu de l’Art Prohibit i nalazi se u Barceloni, u središtu povijesne četvrti Eixample, jedan blok od Plaça de Catalunya. Muzej, smješten unutar impozantne zgrade s početka 20. stoljeća koju je projektirao arhitekt Enric Sagnier, ima jednu posebnost: u njemu se nalazi kolekcija od preko dvjesto umjetnina koja su tijekom povijesti uklanjana, cenzurirana ili osuđivana, iz političkih, društvenih ili vjerskih razloga .
U Barceloni Muzej zabranjene umjetnosti
Muzej je nastao iz vizije Tatxa Beneta, katalonskog poslovnog direktora čija zbirka cenzuriranih umjetničkih djela čini osnovu nove kulturne institucije. Kolekcija rođena “slučajno”: tijekom sajma ARCO Madrid 2018. Benet je kupio Presos Politicos en la España Contemporánea, fotografsku seriju Santiaga Sierre koja okuplja dvadeset i četiri portreta pozatvaranih katalonskih kulturnih ličnosti. “Rad je izazvao pomutnju jer je bio o političkim zatvorenicima u Španjolskoj, a uklonjen je sa štanda Galerije Helga de Alvear ubrzo nakon što sam ga kupio”, rekao je Benet. “Tada sam nabavio druga djela za koja sam se sjećao da su bila zabranjena u Barceloni, u muzejima”, nastavlja.
Umjetnička djela u Museu de l’Art Prohibit u Barceloni
Dva kata zgrade bit će pozadina za slike, skulpture, instalacije i fotografije većinom modernih i suvremenih umjetnika, uključujući Gustava Klimta, Ai Wei Weija, Taniu Brugueru i Banksyja. Velika i raznolika izložba, koja ima za cilj istražiti makrotemu cenzure u umjetnosti. Među izloženim djelima je i slika akta La Revolución (2014.) Fabiána Cháireza (Chiapas, 1987.) koja prikazuje meksičkog revolucionara Emiliana Zapatu na leđima konja u cipelama na visoku petu: rad koji je 2019. izazvao burnu raspravu među članovima sindikata poljoprivrednika i aktivista LGBTQIA+ zajednice, a koji je sada dio Benetove kolekcije. I opet, rad Lena, London (2018) Zanele Muholi, afričke umjetnice i aktivistice koja fotografijom osuđuje tabu prepoznavanja queer zajednice u Južnoj Africi. Kultno umjetnikovo djelo koje dominira muzejskim prostorom i gleda na impozantno središnje stubište. Serija antiklerikalnih gravura Los Caprichos (1797.-1799.) Francisca Goye također je dio Muzeja.
