Najveća proteinska mapa tumora, analizirana uz pomoć umjetne inteligencije, omogućila je otkrivanje tajne zbog koje je toliko teško pronaći oružje koje može pobijediti najagresivniji tumor mozga, glioblastom, za koji je danas stopa preživljavanja ima samo godinu dana i opire se liječenju. ‘Trik’ je u tome što stanice ovog tumora bježe od imunološkog sustava i lijekova jer se transformiraju oponašajući zdrave neurone. Oni se maskiraju do te mjere da pružaju svoje ‘pipke’ (aksone) kako bi se povezali sa zdravim moždanim stanicama.
Otkriće zahvaljujući talijanskom znanstveniku
Otkriće, objavljeno u časopisu Cancer Cell, djelo je skupine Talijana Antonia Iavaronea, koji već neko vrijeme radi u Sjedinjenim Državama, a sada je zamjenik direktora Sylvester Comprehensive Cancer Center na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Miamiju. Jong Bae Park, iz Korejskog nacionalnog centra za istraživanje raka, sudjelovao je u studiji, a među glavnim autorima je Simona Migliozzi, iz Sylvester Comprehensive Cancer Center. “Naše otkriće bilo je moguće zahvaljujući jedinstvenom pristupu u proučavanju glioblastoma”, primjećuje Iavarone, prema kojem je potpuna mapa proteina (proteoma) svojevrsni dokaz načela koji pomaže u pronalaženju novog terapeutskog oružja protiv drugih oblika tumora.
Slaba točka glioblastoma
U slučaju glioblastoma karta je dobivena na temelju uzoraka uzetih od 123 pacijenta u trenutku dijagnoze i u relapsu koji se pojavio nakon terapije; razmatrane su i promjene izazvane u proteinima prisutnošću enzima. Ovaj pristup, dodaje Iavarone, “pruža pregled mogućih promjena tumora na individualnoj razini koji je nemoguće dobiti samo genetskom analizom”. Na taj je način također bilo moguće otkriti slabu točku tumora.
Ključ u enzimima
Cilj koji su identificirali istraživači su enzimi zvani kinaze. Posebno je pozornost bila usmjerena na enzim nazvan Braf, sve do otkrića tvari koja može blokirati njegovo djelovanje. Potonji, vemurafenib, je molekula koja se već koristi u onkologiji, posebice protiv nekih tumora kože. Eksperimenti provedeni in vitro i na miševima pokazuju da vemurafenib, u kombinaciji s lijekom za kemoterapiju, može inhibirati enzim Braf i povećati preživljavanje kod miševa.
Pomoć umjetne inteligencije
Prema Iavaroneu, algoritam umjetne inteligencije koji se koristi u ovom istraživanju može se primijeniti na druge oblike raka, a njegova skupina sada radi na razvoju kliničkih testova temeljenih na umjetnoj inteligenciji kako bi saznali gdje ciljati mnoge druge oblike raka. «Proteomika – napominje Iavarone – omogućuje nam izravnije predviđanje aktivnosti proteina. Nadamo se da će se ova analiza moći ući u kliniku što je prije moguće za sljedeću generaciju preciznih terapija protiv glioblasta i drugih rezistentnih tumora.”
