Ljudi manjih kognitivnih sposobnosti značajno se teže i sporije odlučuju na cijepljenje, pokazala je velika studija, provedena na preko 700.000 ljudi u Švedskoj. Rezultati su se pokazali pouzdanima čak i nakon što su znanstvenici proveli kontrolu za brojne druge čimbenike koji su mogli utjecati na odluke ljudi. Oni su također potvrđeni kroz usporedbe među blizancima, prenosi Index.
Autori u uvodu ističu da rezultati studije sugeriraju da složenost odluke o cijepljenju može pojedincima s nižim kognitivnim sposobnostima otežati razumijevanje dobrobiti cijepljenja. Stoga preporučuju da se politike cijepljenja učine što jednostavnijima i poticajnijima. Kao efikasnu mjeru predlažu automatsko, neselektivno naručivanje svih pacijenata na cijepljenje iako je ono dobrovoljno.
U uvodu u studiju tim ističe da je primarni alat politike za okončanje pandemije covida-19 u većini zapadnih zemalja bio postizanje visoke stope cijepljenja što je brže moguće.
No, dok su mnogi pojedinci s oduševljenjem iskoristili priliku za cijepljenje, drugi su bili sporiji, a značajan dio ih se suzdržao od cijepljenja, čime su izložili sebe i druge nepotrebnom riziku od teške infekcije covidom-19. To sugerira da je pristup po principu ‘prema svima jednako’ u kojem su se strategije promicanja cijepljenja temeljile na informacijama, kakav su usvojile mnoge zemlje, bio učinkovit jer je uglavnom rezultirao visokom i brzom stopom cijepljenja u velikom dijelu populacije. Međutim, također sugerira da je bio neefikasan za manji, ali još uvijek značajan dio populacije, ističu znanstvenici.
Tu treba imati na umu da je u Švedskoj procijepljeno čak 81.1% populacije, a u Hrvatskoj samo 58%.
Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti povezane s povoljnim društvenim okolnostima, što pak ima veze s boljim zdravljem. No autori ističu da psiholozi smatraju da postoji i izravna veza između kognitivnih sposobnosti i ponašanja povezanog sa zdravljem.
Argument u prilog tome je da mnoge odluke o zdravlju koje pojedinci donose zahtijevaju kognitivni napor jer uključuju obradu složenih informacija. Upravo je ta izravna veza ono što su znanstvenici pokušali utvrditi u novoj studiji.
Kada je riječ o cijepljenju protiv covida-19, treba odvagnuti nekoliko prednosti i nedostataka koje nije lako procijeniti. To su, među ostalim, rizik od zaraze, rizik od posljedica bolesti, rizik od nuspojava cjepiva, koristi od cijepljenja za druge te potencijalne prednosti čekanja na više informacija.
Istraživanja su pokazala da su kognitivne sposobnosti pozitivno povezane s različitim oblicima ponašanja u vezi sa zdravljem u područjima prevencije, zaštite i brige. Naime, niži rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti konzistentno se povezuju s većom učestalošću bolesti i prijevremenom smrću, što uključuje i covid-19.
Ispitivanja provedena prije početka cijepljenja protiv covida-19 ili vrlo rano tijekom kampanje cijepljenja pokazala su da su osobe s višim kognitivnim sposobnostima imale pozitivniji stav prema cijepljenju u usporedbi s osobama s nižim kognitivnim sposobnostima.
U novoj studiji autori su analizirali kako su kognitivne sposobnosti povezane s time cijepe li se pojedinci protiv covida-19 te može li pojednostavljivanje odluke o cijepljenju pružanjem prethodno zakazanih termina za cijepljenje (politika s automatskim uključivanjem pacijenata) ublažiti razlike u ponašanju prema cijepljenju.
Kako bi to ostvarili, znanstvenici su koristili švedske podatke za 750.381 muškaraca i 2703 žene u dobi od 42 do 59 godina u 2021. godini. Informacije o njihovim cijepljenjima protiv covida-19 povezane su s njihovim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti koje su polagali oko 18. godine u sklopu postupka obveznog vojnog regrutiranja u Švedskoj za muškarce i dobrovoljnog za žene. Rezultati testova rangirani su na skali u kojoj je minimum označen s 1, maksimum s 9, a prosjek s 5.
Rezultati studije pokazali su da su kognitivne sposobnosti pozitivno povezane s brzim cijepljenjem protiv covida-19, u razdoblju od 360 dana nakon početka kampanje cijepljenja.
Primjerice, u skupini s najvišim rezultatima kognitivnih sposobnosti stopa cijepljenja od 80% postignuta je nakon 50 dana, a u skupini s najnižim nakon 180 dana.
