Sjedinjene Države, Velika Britanija i Australija počele su povlačiti članove obitelji osoblja veleposlanstva u Ukrajini, budući da napetost između Rusije i zemalja NATO-a i dalje raste. U ponedjeljak, 24. siječnja, NATO je potvrdio da su zemlje članice poslale dodatne brodove i mlaznjake kako bi povećale prisutnost u istočnoj Europi. Zauzvrat, glasnogovornik Kremlja optužio je savez da izaziva “eskalaciju napetosti”. U međuvremenu, tečaj rublje u odnosu na američki dolar značajno je pao, što je potaknulo rusku središnju banku da zaustavi kupnju strane valute.
U ponedjeljak, 24. siječnja, američki State Department upozorio je da bi “vojna akcija Rusije mogla doći u bilo koje vrijeme” i savjetovao je američkim građanima koji su trenutno u Ukrajini da planiraju napustiti zemlju. Australija je također izdala savezno upozorenje pozivajući svoje građane u Ukrajini da “odlaze odmah“.
Sjedinjene Države, Velika Britanija i Australija počele su evakuirati članove obitelji svojih diplomata u Kijevu. Kako prenosi BBC, Velika Britanija je počela povlačiti oko polovice osoblja iz svog veleposlanstva u Ukrajini. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova također je ponudilo kupnju zrakoplovnih karata za članove obitelji svojih diplomata, ako odluče napustiti Ukrajinu. Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko nazvao je američku odluku o evakuaciji članova obitelji osoblja veleposlanstva “preuranjenom i primjerom pretjeranog opreza“.
Također u ponedjeljak, NATO je objavio da šalje dodatne brodove i borbene zrakoplove kako bi pojačao svoje snage u istočnoj Europi. Danska i Španjolska poslale su ratne brodove da se pridruže pomorskim snagama NATO-a, a ove dvije zemlje također planiraju rasporediti borbene zrakoplove u Litvu, odnosno Bugarsku. Nizozemska također planira poslati dva borbena zrakoplova F-35 u Bugarsku u travnju. Osim toga, Francuska je najavila svoju spremnost poslati snage u Rumunjsku pod zapovjedništvom NATO-a, a Sjedinjene Države razmišljaju o povećanju svoje vojne prisutnosti u istočnom dijelu Saveza.
Prema New York Timesu, američki predsjednik Joe Biden razmatra raspoređivanje nekoliko tisuća američkih vojnika, zajedno s ratnim brodovima i zrakoplovima, u zemlje NATO-a na Baltiku i u istočnoj Europi. “Opcije uključuju slanje 1000 do 5000 vojnika u istočnoeuropske zemlje, s potencijalom da se taj broj deset puta poveća ako se stvari pogoršaju“, izvještavaju novine, pozivajući se na dužnosnike administracije.
Rusija je obećala da će odgovoriti na povećanje američkog kontingenta u istočnoj Europi. “Naravno, Rusija neće ostaviti takve akcije bez odgovora i poduzet će odgovarajuće mjere kako bi odgovorila na povećanu prijetnju“, rekao je čelnik Odbora za obranu Državne dume Andrej Kartapolov. S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da izjave NATO-a o povećanju i premještanju snaga radi jačanja svog istočnog krila dovode do “eskalacije napetosti“. Također je dodao da ruska vojska ne može zanemariti “pojačanu aktivnost NATO-a” u blizini granica zemlje.
Šef samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR) tvrdi da Ukrajina planira “ofenzivu na Donbas“. Prema Denisu Pušilinu, Kijev dovodi vojnike i opremu na liniju dodira, uključujući raketne sustave Urgan i Smerch. Čelnik DNR također tvrdi da je s ukrajinske strane oko 129.000 vojnika stacionirano u blizini linije dodira već tri i pol mjeseca. DNR je također dobio informacije o pripremi “diverzantskih skupina” za terorističke napade u Donbasu, tvrdi Pušilin. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je u ponedjeljak rekao da je prijetnja ukrajinske ofenzive u Donbasu “vrlo visoka”.
U međuvremenu, tečaj rublje pada. Tijekom trgovanja na Moskovskoj burzi u ponedjeljak, tečaj dolara je prvi put od studenog 2020. dosegao više od 79 rubalja, a euro je premašio 89 rubalja prvi put od svibnja 2021. Službeni tečaj dolara porastao je na 77,36 rubalja za 25. siječnja, a euro na 87,59 rubalja. S obzirom na nagli pad vrijednosti valute, ruska središnja banka obustavila je kupnju deviza na domaćem tržištu na neodređeno vrijeme. “Ova odluka je donesena kako bi se povećala predvidljivost djelovanja monetarnih vlasti i smanjila volatilnost financijskih tržišta“, stoji u priopćenju središnje banke.
Europska komisija predložila je novi paket hitne financijske pomoći Ukrajini u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde eura (1,36 milijardi dolara), objavila je u ponedjeljak predsjednica Ursula von der Leyen. To dolazi nakon što je von der Leyen prošlog petka održala razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi “procijenila situaciju u Ukrajini nastalu agresivnim djelovanjem Rusije”, rekla je u priopćenju. “Ovaj paket pomoći će Ukrajini da sada riješi svoje potrebe za financiranjem zbog sukoba [u Donbasu]”, dodala je von der Leyen. Također je rekla da će Europska komisija uskoro započeti rad na drugom, dugoročnijem paketu pomoći koji treba podržati ukrajinske “napore modernizacije“. (meduza)
