Kritike dolaze prije svega od njegovih političkih protivnika, koji su sve glasniji na način koji se do pred godinu dana nije mogao ni zamisliti.
Loše se priča o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Kritike dolaze prije svega od njegovih političkih protivnika, koji su sve glasniji na način koji se do pred godinu dana nije moglo ni zamisliti. Tiše, dolaze i iz inozemstva, gdje se dio američkog establišmenta i javnog mnijenja sve više protivi beskrajnoj podršci Ukrajini. Tu je i gradonačelnik Kijeva, bivši boksač Vitalij Kličko, vođa cijenjen zbog vođenja glavnog grada u teškim vremenima, koji je zagrmio: «Ljudi se pitaju zašto nismo bili bolje pripremljeni za ovaj rat. Zelenski je do kraja negirao da će do ovoga doći. Bilo je previše informacija koje nisu odgovarale stvarnosti. Naravno da možemo lagati našim ljudima i našim partnerima, ali ne zauvijek.”
Negiranje predsjednikovog političkog djelovanja za koje najbliži Kličku kažu da je već neko vrijeme sazrijevalo, ali koje je, znamo, u ratnim vremenima najbolje prikriti kako bi mu se u pravom trenutku dalo oduška, tj. kada se konsenzus zemlje prema lideru i vanjskoj podršci počne raspadati.
Tim više što se taj vođa, u ime borbe protiv korupcije i rizika od proruskih unutarnjih utjecaja, nikada nije štedio u čistkama kako bi se okružio lojalistima. U tom duhu također se objašnjava zašto su ukrajinski graničari prošlog petka spriječili bivšeg predsjednika Porošenka da napusti Ukrajinu. Prema sigurnosnim službama, Porošenka su odbili zbog planiranog sastanka s mađarskim premijerom Orbanom koji “sustavno izražava protuukrajinski stav”, toliko da bi Moskva iskoristila sastanak “u svojim informacijskim i psihološkim operacijama protiv Ukrajine”. Optužbe je Orban vratio pošiljatelju, opisujući ih kao “unutarnje političke borbe” koje su zajedno s “određenim političkim čistkama pokazatelj da Ukrajina nije spremna za ulazak u članstvo EU”.
Zatim, tu je bivši savjetnik predsjedničkog ureda Arestovych, koji je već najavio svoju kandidaturu na sljedećim izborima (odgođenima za kasniji datum). Njegov je cilj pobijediti Zelenskog kroz onaj bolni realizam koji, prema njegovim riječima, sadašnji predsjednik nikada nije izdržao cijelo vrijeme trajanja jadno neuspjele protuofenzive. On je tako prevario narod koji se, još uvijek više od polovice, želi boriti do pobjede (60 posto, pad od 70 posto prije godinu dana, prema anketi Gallupa) bez sredstava. Konačno, tu je i načelnik stožera Valerij Zalužnyj s kojim je Zelensky u svađi još od bitke kod Bakhmuta. Njih dvojica su imali jasno neslaganje oko opće obrane jednoga grada koji nije bio vojno strateški značajan i koji je po Zalužnom stvarao apsolutno neopravdane gubitke, ali o čemu je predsjednik sada izložio pred američkim Kongresom, opisujući je kao borbu koja će «promijeniti putanju našeg rata za neovisnost i slobodu».
NESUGLASICE
Svi znamo kako je to završilo. Danas nesuglasice između dvojice najpopularnijih ukrajinskih čelnika vrtoglavo rastu. Bez obzira na izjave, Zapad želi znati ne hoće li, nego kada će rat u Ukrajini završiti. Počevši od SAD-a koji ima ozbiljne poteškoće u upravljanju dvaju sukoba istovremeno u izbornoj godini. O tome kako, neki tragovi dolaze s posljednjeg sastanka Ukrajinske obrambene kontaktne skupine prošlog listopada u Bruxellesu na kojem su, prema pisanju američkog tiska, američka i europska izaslanstva počela sa Zelenskim raspravljati o mogućim “mirovnim pregovorima” s Moskvom. Rasprave koje bi krajem godine ili nedugo nakon toga mogle postati sve “hitnije”.
