U prosincu 2021. godine, žena iz Koruške našla se pred sudom zbog nesvakidašnjeg slučaja – bila je optužena za ubojstvo iz nehaja nakon što je zarazila svog susjeda SARS-CoV-2 virusom, što je na kraju dovelo do njegove smrti. Za to je 54-godišnjakinja dobila kaznu od četiri mjeseca zatvora i 800 eura novčane kazne. Iako presuda još nije pravomoćna, slučaj je izazvao brojne polemike i otvorio pitanja o tome koliko daleko društva mogu otići u suočavanju s pandemijskim izazovima, prenosi Jutarnji list.
Ubojstvo iz Nehaja zbog Koronavirusa: Pravna Prekretnica?
Ovaj slučaj postavlja presedan u pravosudnom sustavu, jer je žena osuđena na temelju viroloških dokaza koji pokazuju podudarnost između virusne DNK iz PCR uzoraka optužene i preminulog. Stručnjaci su izjavili kako je poklapanje virusa gotovo stopostotno, što je rijetkost kod brzo mutirajućih koronavirusa, ali je dovoljno da je sud prihvatio kao dokaz protiv optužene.
Slučaj postavlja pitanje može li se netko kazneno goniti zbog prenošenja virusa i na koji način se pravno može dokazati odgovornost za nečiju zarazu i smrt. Je li to pravac u kojem će se pravosudni sustavi kretati kada su u pitanju buduće pandemije ili čak uobičajene virusne infekcije poput gripe?
Pravna Odluka ili Opasni Presedan?
Dok se mnogi slažu da bi osobe trebale biti odgovorne za namjerno ugrožavanje zdravlja drugih, ovaj slučaj otvara vrata za brojne pravne i etičke dileme. Ukoliko bi se ista logika primjenjivala na druge bolesti, poput gripe, bi li ljudi mogli biti osuđeni za ubojstvo ako prenesu virus osobama s kroničnim bolestima koje na kraju preminu?
Presuda je izazvala zabrinutost da bi takve odluke mogle biti korak prema uspostavljanju totalitarnog društva u kojem se svaka interakcija nadzire i potencijalno kažnjava. Političke elite, u strahu za svoje karijere, mogli bi pribjeći strogim mjerama koje lako prelaze granice zdravog razuma.
Reakcija Znanstvene Zajednice i Političara
Tijekom suđenja, virolozi su priznali da su stopostotna poklapanja rijetka zbog prirode koronavirusa, koji mutira vrlo brzo. Unatoč tome, sud je prihvatio nalaz kao ključni dokaz. Takve presude nameću pitanje hoće li se na isti način rješavati odgovornost kod drugih infekcija i hoće li pravni sustavi morati prilagoditi svoje pristupe u budućim slučajevima.
Politički analitičari ističu da ovakvi slučajevi mogu dovesti do iskrivljavanja poruka znanstvene zajednice i zloupotrebe straha kako bi se nametnuli režimi koji više odgovaraju interesima političkih elita nego javnosti.
