Riječka znanstvena zajednica ponovno je postavila Hrvatsku na kartu svjetske znanosti. Uvaženi znanstveni časopis Nature Immunology nedavno je objavio rad znanstvenika Marka Šestana i Sanje Mikašinović sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Rad pod nazivom “An IFNγ-dependent immune–endocrine circuit lowers blood glucose to potentiate the innate antiviral immune response” donosi nova saznanja o utjecaju jakih virusnih infekcija na razinu glukoze u krvi.
Tko su Autori?
Uz Šestana i Mikašinovića, na istraživanju su radili i Ante Benić, Karlo Mladenić, Mia Krapić, Lea Hiršl, Đurđica Cekinović Grbeša, Tamara Turk Wensveen i Marina Babić Čač. Voditelji istraživanja bili su Felix Wensveen i Bojan Polić, dok su u provedbi specifičnih analiza sudjelovale i partnerske skupine iz Portugala, Švicarske i Izraela.
Ključna Otkrića
Znanstveni rad se fokusirao na način na koji jake virusne infekcije utječu na regulaciju glukoze u krvi. Glukoza, kao osnovni izvor energije za stanice, uobičajeno je precizno regulirana hormonima endokrinog sustava, poput inzulina i glukagona. Međutim, tijekom jake virusne infekcije, imunosni sustav preuzima kontrolu nad regulacijom glukoze kako bi podržao obrambene procese.
Uloga Imunosnog Sustava
Imunosni sustav reagira na infekciju lučenjem različitih proteina, poznatih kao citokini. Istraživači su primijetili da nesmrtonosne infekcije virusima poput citomegalovirusa, limfocitarnog koriomeningitis virusa i virusa gripe dovode do privremenog smanjenja razine glukoze u krvi. Ovo smanjenje potiče interferon gama (IFNg), koji zajedno s interleukinom 1 beta (IL-1b) iz gušterače dovodi do pojačanog lučenja inzulina.
Smanjenje Glukoze i Bolja Kontrola Infekcije
Inzulin potiče unos glukoze u mišiće i jetru, gdje se glukoza skladišti kao glikogen, što rezultira smanjenjem razine glukoze u krvi. Istraživači su utvrdili da niža razina glukoze u krvi dovodi do smanjenja proizvodnje mliječne kiseline (laktata), što povećava lučenje IFNa/b i poboljšava kontrolu infekcije.
Posljedice za Osobe s Kronično Povišenom Glukozom
Studija je također pokazala da osobe s kronično povišenom razinom glukoze u krvi, poput onih s dijabetesom tipa I i II, imaju smanjenu razinu IFNa/b i veću osjetljivost na virusne infekcije. Ovo otkriće objašnjava zašto su dijabetičari podložniji teškim oblicima virusnih bolesti, uključujući COVID-19.
Zaključak
Rad riječkih znanstvenika otkriva složeni mehanizam povratne sprege između imunosnog i endokrinog sustava koji, tijekom jakih nesmrtonosnih infekcija, smanjuje razinu glukoze u krvi i pojačava antivirusni odgovor. Ovo otkriće ima potencijalne implikacije za razumijevanje i liječenje virusnih infekcija, posebno u populacijama s visokim razinama glukoze u krvi.
Ponosni smo na našu riječku znanstvenu zajednicu koja ne samo da doprinosi globalnoj znanstvenoj misli, već i pomaže u oblikovanju boljeg razumijevanja kako naš organizam reagira na virusne prijetnje.
