Planet se približava temperaturama ispod kojih je bio prije 400.000 godina, kada je ovaj otok bio bez leda.
Nedavno otkriveni uzorak leda uzet ispod grenlandske ledene ploče prije nekoliko desetljeća otkrio je da je veći dio otoka bio bez leda prije otprilike 400.000 godina, kada su temperature bile slične onima kojima se planet danas približava, pokazalo je novo istraživanje. Ovo je alarmantno otkriće koje znači da bismo u bliskoj budućnosti mogli svjedočiti katastrofalnom porastu razine oceana i mora.
Ovo istraživanje, koje je vodio Paul Birman, znanstvenik sa Sveučilišta u Vermontu, demantiralo je dosad važeće pretpostavke da je većina Grenlanda bila prekrivena ledom milijunima godina. Sada je poznato da je umjereno, prirodno zagrijavanje dovelo do otapanja leda velikih razmjera i porasta razine oceana i mora za 1,4 metra. Pojedinosti ovog istraživanja objavljene su u četvrtak u časopisu Science.
- Kada promatrate što je priroda učinila u prošlosti, za nas znanstvenike koji proučavamo Zemlju to je najbolji pokazatelj budućnosti – rekao je Birman za CNN, te naglasio da je ono što ova studija pokazuje “zastrašujuće”.
Razina ugljičnog dioksida u atmosferi sada je 1,5 puta viša nego prije 400 000 godina, a globalne temperature nastavljaju rasti. Ako grenlandski ledeni pokrivač pretrpi naglo smanjenje tijekom razdoblja umjerenog zatopljenja, mogao bi biti mnogo osjetljiviji na klimatske promjene izazvane ljudima nego što se dosad mislilo, i sklon nepovratnom, brzom otapanju u stoljećima koja dolaze, rekli su autori studije u izjavi.
To bi, tvrde oni, moglo imati značajan utjecaj na razumijevanje porasta razine oceana i mora. Kad bi se grenlandski ledeni pokrov potpuno otopio, razina mora bi se podigla za oko 7 metara, što bi značilo katastrofu za milijarde ljudi koji žive uz obale mora i oceana.
Kako bi dovršili istraživanje, Birman i međunarodni tim znanstvenika godinama su analizirali smrznuti sediment iz ledene jezgre iskopane 1966. u kampu Century, američkoj vojnoj bazi na sjeverozapadu Grenlanda. Ovdje su znanstvenici probušili više od 1,5 km leda kako bi izvukli 4 metra visok uzorak tla i stijena ispod ledene ploče.
U to vrijeme nije postojala tehnologija koja bi u potpunosti razumjela ovaj sediment i držan je u zamrzivaču desetljećima. Zatim je 2017. godine “ponovno otkriven” u Danskoj.
Birman je otišao u Kopenhagen i sa sobom u Vermont donio dva uzorka sedimenta. Kada su znanstvenici počeli odvajati dijelove sedimenta, iznenadili su se primijetivši grančice, mahovinu, lišće i sjemenke.
- Ovdje imamo fosilizirani zamrznuti ekosustav. A to naravno znači da ledeni pokrivač tada nije postojao, budući da biljke ne mogu rasti ispod kilometar i pol leda – rekao je Birman za CNN.
Znanstvenici su morali otkriti prije koliko su vremena te biljke živjele. Kako bi se utvrdila vremenska linija, uzorci su poslani timu na Državnom sveučilištu Utah, koji je koristio tehnologiju luminiscencije – tehniku koja im omogućuje procjenu kada je sediment zadnji put bio izložen sunčevoj svjetlosti.
Znanstvenici su izračunali da je sediment taložen u okruženju bez leda prije otprilike 416.000 godina.
- Ovo je doista prvi neoboriv dokaz da je veći dio grenlandskog ledenog pokrivača nestao kada je temperatura porasla. Prošlost Grenlanda, sačuvana u 4 metra smrznutog tla, nagovještava vruću, vlažnu budućnost planete Zemlje, budućnost bez leda – rekao je Birman.
Potencijalne implikacije za porast razine oceana i mora su ogromne, kaže Temi Ritenaur, profesor na Državnom sveučilištu Utah i koautor studije.
- Pred nama su metri porasta razine oceana i mora, vjerojatno deseci metara. A pogledajte visinu New Yorka, Bostona, Miamija, Amsterdama. Pogledajte Indiju i Afriku – većina svjetske populacije živi blizu mora – rekla je.
Osim što doprinosi rastu razine oceana i mora, gubitak leda također ubrzava globalno zatopljenje, budući da bijeli led, koji reflektira sunčevu energiju sa Zemljine površine, biva zamijenjen tamnijim stijenama i vegetacijom, koji apsorbiraju sunčevu energiju.
- Postoji povratna sprega koja počinje djelovati kada ledeni pokrivač počne nestajati – zagrijavat ćemo se još brže – kaže Birman.
Andrew Shepherd, direktor geografije i prirodnih znanosti na Sveučilištu Northumbria u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje, kaže da je studija važna jer “povećava naše samopouzdanje u predviđanju koliko otapanja možemo očekivati u toplijoj klimi”.
Jason Box, profesor glaciologije na Geološkom zavodu Danske i Grenlanda, koji također nije bio uključen u studiju, kaže da bi ovaj rezultat mogao dovesti do preispitivanja ustaljenog načina razmišljanja.
“Trenutno zagrijavanje uzrokovano emisijama stakleničkih plinova moglo bi smanjiti grenlandski ledeni pokrivač brže nego što se predviđa”, rekao je za CNN.
Za Birmana, sve ovo znači da postoje dokazi da je grenlandski ledeni pokrivač vrlo nestabilan.
Osim ako svijet ne poduzme radikalne korake da smanji razinu onečišćenja koje zagrijava planet na nulu i ne učini ništa da ukloni onečišćenje ugljikom koje je već u atmosferi, “osuđujemo grenlandski ledeni pokrivač na propast, a veliki porast razine oceana i mora uslijedit će vrlo brzo”, kaže Birman.
- Mi geolozi obično se ne uzbuđujemo previše zbog onoga što otkrijemo. Ali to je vrlo uznemirujuće – upozorava.
