Gravitacijska sila Fg, odnosno težina, po 2. Newtonovom zakonu je umnožak gravitacijskog ubrzanja (g) i mase zrakoplova (m), koji se u konkretnoj letnoj situaciji nisu promijenili. Promijenila se rezultantna sila na zrakoplov, vektorski zbroj gravitacijske, pogonske i ukupne aerodinamičke sile (otpora i uzgona)
“Preliminarni nalazi istrage o letu Singapore Airlinesa koji je prošli tjedan bio pogođen velikom turbulencijom pokazali su da su brza promjena gravitacijske sile i gubitak visine od 54 metra uzrokovali ozljede, priopćilo je u srijedu singapursko ministarstvo prometa…”, početak je današnje objave Hine, koju su prenijeli mnogi mediji, o zrakoplovnoj nesreći, koja se 21. svibnja 2024. dogodio tijekom leta Singapore Airlines SQ321, London – Singapore, iznad Myanmara, u kojoj je, uslijed velikih letnih turbulencija, u zrakoplovu Boeing 777 – 300 ER, s 229 putnika i 18 članova posade, jedna osoba preminula, a 104 ih je ozlijeđeno, piše Željko Marušić za Autoportal.
Potom se to stručno pojašnjava:
“Zrakoplov je doživio brzu promjenu G (gravitacijske sile)… To je vjerojatno rezultiralo time da su putnici koji nisu bili vezani pojasom odbačeni sa sjedišta uvis”…
… i detaljno opisuje:
“Brze promjene gravitacijske sile tijekom trajanja od 4,6 sekundi rezultirale su padom visine od 54 metra. Ovaj slijed događaja vjerojatno je prouzročio ozljede posade i putnika”, navodi se.
No, to je tehnički potpuno pogrešno. Gravitacijska sila Fg je po 2. Newtonovom zakonu umnožak gravitacijskog ubrzanja (g) i mase zrakoplova (m). To je u osnovi težina i izražava se u njutnima (N), a ona se praktički ne mijenja
Gravitacijsko ubrzanje na Zemljinoj površini varira ovisno o geografskoj širini i visini za oko 0,7 posto, od 9,7639 m/s2 na planini Nevado Huascarán u Peruu do 9,8337 m/s2 na površini Arktičkog oceana. Budući da su razlike male, čak i na velikim udaljenostima, u tehnici se koristi prosječna, odnosno normirana vrijednost od 9,806 65 m/s2.
Na letu zrakoplova Boeing 777 – 300 ER konkretnoj se situaciji, pri turbulencijama iznad Myanmara nije mijenjalo gravitacijsko ubrzanje ni masa zrakoplova (osim minimalno uslijed trenutačne potrošnje goriva), pa se nije mijenjala ni gravitacijska sila. Što se onda dogodilo. Mijenjala se rezultantna sila na zrakoplov, vektorski zbroj gravitacijske, pogonske i ukupne aerodinamičke sile (otpora i uzgona).
Pri stabilnom letu na zrakoplov djeluju četiri sile, koje su u ravnoteži: pogonska sila i sila otpora u horizontalnoj ravnini te gravitacijska sila (težina i sila uzgona u vertikalnoj. Rezultantna sila je nula, putnici sjede kao da su na zemlji, na stolcu ispred čaša pića će im stajati potpuno uspravno. Zračne turbulencije i promjena tlaka zraka bitno mijenjaju iznos sile otpora, a posebice iznos, pa i smjer sile uzgona.
Ozljeđivanje i stres putnika nastao je jer nisu bili vezani
Pritom se poremetilo se ravnotežno stanje te je došlo do naglog porasta rezultantne sile, koja je mijenjala i iznos i smjer. Po 2. Newtonovom zakonu ta rezultantna sila je zrakoplovu i, posredno, putnicima davala ubrzanja, promjenjivog iznosa i smjera, a problem je izazvala inercijska sila (po D’Alembertovom načelu), jednakog iznosa i pravca, ali suprotnog smjera od rezultantne.
Ozljeđivanje i stres putnika nastao je jer nisu bili vezani, pa su mnogi ispali iz sjedala, udarali u strop. To otvara i pitanje odgovornosti kapetana i posade, koji na vrijeme nisu uključili signal za obvezu vezivanja pojasom, jer se ulazak u područje turbulentnog leta mogao predvidjeti, odnosno očekivati.
No da zaključimo, na letu se u kritičnom trenutku težina (gravitacijska sila) nije mijenjala, ali se naglo, iznosom i smjerom mijenjala inercijska sila, koja je izazvala kaos, ozljeđivanje te, izravno ili posredno, smrt jednog putnika.
